Reumatske bolesti su bolna stanja karakterizirana oteklinama, upalama i smanjenom pokretljivošću mišića i zglobova. Dijagnostika u utvrđivanju statusa temelji se na bolesničkoj prošlosti, kliničkim pretragama te krvnim i rendgenskim pretragama.
Za dijagnozu reumatske bolesti potrebni su podaci i o bolestima bližih članova obitelji. Faktori rizika povezuju se sa stilom i načinom života ali i zanimanjem odnosno poslom kojim se osoba bavi. Faktori koji još mogu utjecati na pojavu bolesti su druge bolesti i socioekonomsko okruženje.
Postoji više od 100 reumatskih bolesti, koje se mogu podijeliti na upalne bolesti (npr. reumatski artritis), degenerativne (osteoartritis) i metaboličke (giht). Različiti su i uzroci nastanka pojedine reumatske bolesti. To mogu biti mehanička oštećenja zbog ozljede ili starenja, imunosne upalne reakcije nepoznatog uzroka ili promijenjeni metabolizam hrane. Posebno su značajne upalne reumatske bolesti kao što je reumatski artritis (RA) – posljedica pretjerano aktivnog imunološkog sustava koji izaziva bezrazložnu i nepoželjnu imunosnu reakciju u zglobovima, te uzrokuje bol, otekline i razaranje zglobova. Osim što je ovo stanje izuzetno bolno, ako se zanemari, može dovesti do trajnog oštećenja zglobova i deformiteta. Osteoartritis (OA) je degenerativna bolest zglobova ili artroza koja nastaje kao posljedica neke pretrpljene ozljede zgloba (najčešće koljena) i najčešći je oblik artritisa. Neki od simptoma osteoartritisa su zakočenost, ograničena gibljivost, škripanje u zglobovima, slabost mišića, bol u jednom ili više zglobova, bol pri hodanju, jača oteklina zglobova ili ograničeni opseg pokretljivosti zgloba.
Primarni uzroci reumatskih bolesti ponekad nisu poznati, no smatra se da su povezani s bakterijskim infekcijama, fizičkim i/ili emocionalnim stresom, nekom pretrpljenom traumom i nepravilnom prehranom.
Oboljeli od reumatskih bolesti pravilnom prehranom i izborom dodataka prehrani, mogu pozitivno utjecati na bolest i simptome, a neke od smjernica su:
Kao pomoć u liječenju, osim prehrane, koriste se i biljke koje su prirodni izvor fitoestrogena, kalcija, magnezija i one biljke koje svojim sastavom olakšavaju apsorpciju kalcija i potiču cirkulaciju.
Estragon je biljka koja se često koristi kao začin, ali je prisutna i u mnogim ljekovitim biljnim pripravcima. Ulje estragona sadrži ljekovite komponente, metoksifenol estragol, anetol, monoterpen limonen i kumarine, koje sinergijskim djelovanjem pozitivno utječu na zglobove, artrozu i reumu. Estragon je i dobar diuretik te pomaže kod slabe aktivnosti bubrega. Pospješuje izlučivanje mokraće, što uvelike olakšava problem nakupljnja vode, čest i u dijagnozi reumatskih bolesti.
Končara djeluje protuupalno i od davnina se koristi kao lijek protiv kostobolje. U svim dijelovima biljke, a posebno u cvijetu, nalazi se salicilna kiselina, čija je djelotvornost kod reumatskih bolova dokazana istraživanjem.
Vrijesak zahvaljujući svojem antibakterijskom, antiseptičkom, diuretskom i protuupalnom djelovanju, primjenjuje se u liječenju tegoba povezanih s bolovima u zglobovima i kostima.
Crni ribiz sadrži vitamin B i magnezijeve soli te se već dugo koristi za ublažavanje posljedica reumatizma, posebice reumatskog artritisa, a može se koristiti u obliku svježih i sušenih bobica, ali i kao koncentrat ili čaj.
Čičak je biljka koja se od davnina koristi u liječenju mnogih dijagnoza. Među ostalim, poznato je da su je naši preci primjenjivali u liječenju reume i tegoba povezanih s bolestima zglobova.
Zlatnica obična je biljka vrlo bogata različitim flavonoidima: astragalinom, izokvercitinom, kvercitinom i rutinom. Može doprinijeti liječenju artritisa i reumatizma jer smanjuje bol.
Ljuta paprika sadrži kapsaicin, prirodni alkaloid. Razne vrste paprika i feferona sadržavaju različite količine kapsaicina. Kapsaicin se od davnih vremena koristi kao lokalni antireumatik u lokalnim pripravcima.
Izvor: Zdravstveni savjetnik Adiva Plus br. 128/4, 4/2014., Sunčica Đunđek