Alergijske bolesti dišnog sustava

Alergijske bolesti dišnog sustava uzrokovane su preosjetljivošću na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava. Simptomi alergijskog rinitisa slični su prehladi, no traju duže i javljaju se uvijek u isto doba godine. To su kihanjecurenje vodenastog sekreta, otok krvnih žila (kongestija) koji se osjeća kao začepljenost nosa otežano disanje, često uz smanjenje ili potpuni gubitak osjeta mirisa te svrbež suzenje očiju a ponekad i svrbež zvukovoda. Uzroci alergijskog rinitisa su cjelogodišnji ili sezonski alergeni.

Dok su kod cjelogodišnjeg rinitisa uzroci najčešće sastojci kućne prljavštine, osobito grinje ili spore pljesni, alergija na životinjsku dlaku i hranu ispoljava se nakon kontakta s alergenom.

Oblik rinitisa koji se javlja samo u određeno doba godine zovemo sezonski alergijski rinitis, a uobičajeni termin peludna groznica objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjuktivitis. Pojavljuje se u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice peludi stabala, trava ili korova, a simptomi su izraženiji što je količina peludi u zraku veća. Najčešće se javlja u proljeće i ljeto, a najveća koncentracija polena je ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana u vrijeme cvjetanja (polenacije). Najranije počinje sezona polenacije drveća – u veljači i ožujku (najranije počinje cvjetati lijeska, a lipa cvjeta tek u lipnju). Najčešći uzročnici alergije su breza, lijeska, bagrem, lipa, čempres, borovi. Trave cvatu od travnja do srpnja, a simptome alergije najčešće uzrokuju mirisavka, vlasnjača, zob, repak, raž i žitarice. Najkasnije nastupa sezona polenacije korova od kolovoza do listopada. Zlatnica, ambrozija, crkvina, pelin i trputac najčešće su uzročnici alergije među korovima. Među njima, polen ambrozije jedan je od najjačih i najagresivnijih polenskih alergena.

Osim simptoma u nosu i očima, mogu se pojaviti i glavobolja, vrućica, gubitak apetita, slabost i malaksalost. U osoba alergičnih na pelud, osobito ako simptomi alergije nisu pravovremeno i ispravno liječeni, mogu se javiti i asmatičke tegobe.

U liječenju alergijskog rinitisa primjenjuju se preventivne mjere i različiti terapijski postupci. Najučinkovitija preventiva je izbjegavanje izloženosti alergenu i poboljšanje okoliša u čemu može pomoći bioprognoza koja se i kod nas već nekoliko godina redovito objavljuje u medijima. Pomoći će i peludni kalendar koji predstavlja obavijest o razdobljima prisutnosti peludi određenih biljaka u zraku u određenom klimatskom području. Tako bolesnici koji su informirani o pojavi pojedinih sezonskih alergena u zraku mogu prilagoditi svoje aktivnosti na način da što manje dolaze u kontakt s njima, prevenirajući na taj način pojavu simptoma.

 
Izvor: http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=12532
Izvor fotografije: http://draxe.com/the-top-5-natural-allergy-fighters/