Blog

Sportske ozljede

Sportske ozljede

26.04.2012.

Sportska ozljeda u širem smislu obuhvaća ozljede koje su nastale bilo kojom kineziološkom aktivnošću. U užem smislu obuhvaća ozljedu tipičnu za pojedinu sportsku granu prema mehanizmu nastanka i učestalosti. Oštećenje je patološkoanatomski supstrat koji se anamnestički ne može dokazati, a ozljeđeni najčešće ne registrira trenutak oštećenja nego su ona najčešće posljedica uzastopnih mikrotrauma a to je kronične naravi. Tipične sportske ozljede su: ozljeda uške (hrvanje), meniska (nogomet), unutarnje pobočne sveze koljena (skijanje), prijelom nosne kosti i nagnječenje mekih dijelova glave (boks), prijelom vratne kralješnice (skokovi u vodu), prijelom čunaste kosti (rukomet), uganuće zgloba prsta ruke (odbojka i golmani), razdor ahilove tetive (košarka i skijanje).

Klasifikacija ozljeda mišića

Udarac/kontuzija ili nagnječenje
Može biti površno ili duboko. Stupanj oštećenja tkiva ovisi o snazi udarca pri čemu nastaje hematom koji je obično vidljiv. Simptomi su bol i oteklina na mjestu udarca.

Istegnuće ili distenzija
Istegnuće je najblaža ozljeda mišića kod koje dolazi do promjene u anatomskoj strukturi mišića. Smatra se da dolazi do pomicanja između paralelno postavljenih vlakana. Ozljeda uzrokuje smanjeni tonus i prolazno oslabljenu funkciju mišića.

Djelomično rastegnuće ili laceracija
Laceracija ili djelomično rastegnuće je zapravo prekinuće manjeg broja mišićnih vlakana. Dolazi do promjene u anatomskoj strukturi u jednom dijelu mišićne niti. Ovo je najčešća ozljeda a karakterizirana je ozljedom manjih ili većih krvnih žila praćenih krvarenjem i stvaranjem hematoma. Simptomi su iznenadna bol prigodom maksimalnog napora (najčešće kod nagle promjene ritma, npr. pri startu kod sprinta ili slabe intermuskularne koordinacije).

Razdor ili ruptura
Kod djelomičnog puknuća mišića tj. razdora ili rupture stvara se puno veća bol u trenutku ozljeđivanja. Kod većeg broja ozljeđenih može se samo napipati mjesto ozljede. Hematom je obično dobro izražen. Postoji bolnost i pri pasivnim pokretima mišićne skupine.

Potpuni razdor ili ruptura completa
Potpuno puknuće mišića ili ruptura completa je rijetka ozljeda mišića koja ima dramatičan tok. Ako su obuhvaćeni mišići donjih udova, sportaš uz vrlo jaku bol obično padne. Bolnost je jaka i pri mirovanju. Na mjestu raskida vidljivo je uleknuće a hematom je ogroman.

Liječenje ozljeda mišića

Rani postupak:
Početna zadaća nakon ozljede je kontrola krvarenja i ograničenje veličine hematoma. Pokreti sportaša moraju biti svedeni na minimum da bi se smanjila bol i da se ne izazove novo krvarenje. Nastanak hematoma sprječava se primjenom hladnoće ukoliko je došlo do površinske ozljede. Za ozljede nastale u dubljim dijelovima mišića (od zgloba do zgloba), jer u početku najčešće nije moguće precizno utvrditi točno mjesto ozljede.
Ovisno o stupnju ozljede, mišić treba mirovati 12-36 sati, a zatim izvoditi lagane pokrete koji ne smiju biti bolni i to svakih sat vremena. U ranom postupku kontraindiktivno je primjenjivati toplinu i masažu.

Kasniji postupak:
U slučaju potpune ropture mišića mirovanje nakon operacije je produljeno, a zadaća fizioterapeuta ograničena. U ostalim slučajevima osnovna je zadaća u liječenju mišićne ozljede postizanje mobilnosti mišića i potpune bezbolnosti kontrakcije i resorpcije hematoma. U početku treba primjenjivati toplinu (dobra metoda je prije spavanja – voda, najlon, ručnik), a zatim primjenjivati masažu. Istovremeno treba početi s vježbama pasivnog istezanja mišića , ali da se ne izazove bol i to barem jedan put dnevno. Dobre su i naizmjenične kupke.

Miogeneze i osificirajući miozitis
Miogeneze su bolna otvrdnuća u mišićima veličine graška do lješnjaka, netraumatske etiologije. Uzrok im je refleksno povećanje mišićnog tonusa. Najizrazitija miogeneza je trkaća nakon treninga na tvrdoj podlozi. Odstranjuje se masažom i gnječenjem. Osifilirajući miozitis nastaje nakon jednokratne ili višekratne traume kada iz hematoma nastaje trajno otvrdnuće. Tipična mjesta nastanka su mišići natkoljenice i okolina lakatnog zgloba. U liječenju treba primjenjivati toplinu, fenilbutazon i rengensko zračenje.

Izvor:
www.sport-forma.com
www.sport-forma.com/index.php?option=com_content&task=view&id=266&ltemid=283
Autor: Vedran Naglić
 

Povratak na blog