Blog

Sol - tajna je u umjerenosti

Sol - tajna je u umjerenosti

08.04.2014.

Sol je po kemijskom sastavu natrijev klorid, dakle, sastoji se od natrija i klora, minerala koji su u vrlo malim količinama neophodni za život jer reguliraju kiseline i vežu tekućine pa na taj način sprječavaju zgrušavanje krvi. Kada se uzima umjereno, sol potiče probavu i izlučivanje probavnih enzima pa je stoga dobar stimulans. Koristi se kao klistir za čišćenje želuca od toksina i ublažavanje katara. Kod grlobolje, začepljenog nosa, upale desni ili afti, preparati na bazi soli mogu djelovati vrlo blagotvorno. Naime, sol pročišćava i djeluje antiseptički pa će obuzdati upalne procese.

Međutim, količina soli koja je nužna za život već je prisutna u namirnicama koje konzumiramo. Smanjite li dodavanje soli pri kuhanju, gotovo da nema šansi da pretjerate u suprotnom smjeru.

Ljudsko tijelo sadrži 250g natijeva klorida kojega ima u krvnoj plazmi, limfi i znoju, a uglavnom se izlučuje kroz mokraću i znoj. Do pomanjkanja soli može doći nakon povraćanja, proljeva te u osoba smanjena teka. Također se može pojaviti nakon obilnijega znojenja u vrućoj klimi koje uzrokuje kratak dah i grčeve. 

Ukoliko dođe do stanja manjka soli, vrlo ćete brzo shvatiti po grčenju mišića i općoj slabosti organizma. S druge pak strane, višak soli se ne osjeti odmah, nego se njegov utjecaj akumulira. Višak soli utječe na povišeni krvni tlak i općenito na bolesti srca i krvnih žila, šteti bubrezima i želucu, utječe na pojavu osteoporoze, slabi funkcije mozga, a po nekim istraživanjima značajno povećava i šanse za Alzheimerovu bolest. 

Ukoliko pripadate onima koji često naručuju iz cateringa, jedu brzu, gotovu i polugotovu hranu te često posežete za sendvičima s pršutom, kulenom, kobasicama i drugim suhomesnatim proizvodima ili pak patite od neke kronične bolesti (visoki tlak), vrijeme je da ozbiljnije razmislite o promjeni u prehrani.

Sol poboljšava okus te služi kao konzervans pa problem nije samo u onoj kuhinjskoj soli koju dodajemo u hranu, nego još više u skrivenoj soli koja se nalazi u gotovoj ili polugotovoj hrani. Ne odnosi se samo na ono što uobičajeno smatramo gotovim jelima, nego treba znati da soli ima u konzervama i staklenkama s kratko kuhanim povrćem, u pekarskim i mliječnim proizvodima, pa čak i u slatkim jelima. Mnogi nisu upoznati da žitne pahuljice sadrže puno soli iako su slatkog okusa pa onda nije teško zamisliti koliko su slani suhomesnati proizvodi i slane grickalice. 

Količina soli dovoljna za zadovoljenje dnevnih potreba iznosi samo 1 do 2 grama. Kada bismo unosili samo toliko, većina ljudi bi se žalila na hranu bez okusa. Nutricionisti i liječnici stoga smatraju da bi sveukupni unos soli trebalo ograničiti na 4-6 grama najviše. Istraživanja pokazuju da prosječni Europljanin dnevno unese čak 10-14 grama soli, pa vjerujemo da je situacija u Hrvatskoj vrlo slična.

Začinske biljke najbolja su alternativa jer osim što pojačavaju osjećaj slanosti, najčešće imaju ljekovita svojstva i raznovrsnih su okusa. Osim već dobro poznatih papra, peršina, bosiljka i origana, u jelovnik uključite više kadulje, ružmarina, vlasca, majčine dušice, mažurana, kurkume, pimenta, karija i đumbira. Intenzivan se okus može postići i lukom, češnjakom i ljutim papričicama.

Povrće začinite kvalitetnim maslinovim uljem i octom. Izvor kalcija i odlična zamjena za sol je i omiljeni makrobiotički pripravak gomashio. Sojin umak, tzv. shoyu i tamari, poznat je iz azijske kuhinje, a danas ga sve više prihvaćaju pobornici zdrave prehrane.

U svijetu se kao zamjena za sol koriste i druge biljke poput kineskog vodenog kestena, repuha, tušta, podbjela i kineskog ruja.
Morska sol je najbolji izbor jer sadrži kalcij, magnezij, kalij, jod te druge prirodne i vrijedne mikronutrijente. Tzv. cvijet soli ili cvjetna sol je ona prva, najskuplja, ali zato i najkvalitetnija sol koja se prikupi na samom početku kristalizacije iz mora, a proizvode je i neke naše solane. Od kamenih soli, posebno kvalitetna je crvena himalajska.
 

Povratak na blog