Blog

Narušeno kretanje

Narušeno kretanje

03.05.2012.

Prema definiciji bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo, udruženo s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva ili opisano kao takvo oštećenje. Bol je subjektivan osjećaj i ovisi o karakteristikama pojedinca (spol, naobrazba, podrijetlo, prijašnja iskustva...) i jačini oštećenja.

Aktivnosti svakodnevnog života
Kretanje je sastavnica različitih svakodnevnih aktivnosti (higijena, hranjenje, posao, druženje s prijateljima...). međutim, često se zanemaruje njegova važnost u funkcioniranju pojedinca.
Kao govorimo o kretanju, ne možemo zanemariti noge, koje imaju važnu ulogu u ciklusu hodanja i pomicanja tijela u željenom smjeru (naprijed, natrag, u stranu, čučanj, skok u vis...). Kad se iz bilo kojeg razloga pojavi bol u nogama, uz neugodan osjećaj koji u nama izaziva, remeti nas i u kretanju. Kako bismo utvrdili o čemu je riječ, u dijagnostičkom postupku provodi se kliničko ispitivanje analizom hodanja po zamišljenoj ravnoj crti punim stopalom, te na prstima i petama. Na prvi pogled pred bolesnika se postavlja jednostavan zadatak, ali on puno otkriva o mogućem uzroku boli.
Šarolika je prezentacija boli u nogama, što je odraz mnoštva potencijalnih uzroka oštećenja, čija su izvorišta topografski smještena u nozi ili izvan nje (medicinski pojam „oštećenje“ označava odstupanje od zdravog, dakle ozljede tkiva različitim patološkim procesima).

Izvorišta boli
U nozi- Sve anatomske strukture u nozi mogu biti potencijalni izvor boli. Najčešće su to lakše ozljede mišića, tetiva i izvanzglobnih ligamenata, koje ne zahtijevaju složenije liječenje i brzo cijele. Složenije ozljede uključuju oštećenja mekih struktura unutar zgloba (meniskus, ligamenti, vezivna tkiva) i zglobnih tijela, te oštećenja kostiju i vezivnih opna. Praćene su ograničenjem pokretljivosti, podljevima, oteklinom, smetnjama u hodu i jakom boli. Oštećeni živci, uz bol, smanjuju snagu mišića i remete osjet, ovisno o vrsti oštećenog živca. Kod cirkulatornih poremećaja, primjerice kronične venske insuficijencije, uz bol se javlja i zadebljanje potkoljenica. Zastoj u protoku limfe (limfna staza), zbog pritiska na okolne strukture do kojeg dovodi, može biti bolan, kao i promjene na koži i potkožnom masnom tkivu.
Izvan noge – Križobolja je sindrom multifaktorijalnog podrijetla, a označava bolove u donjem dijelu leđa. Ako je uzrokovana pritiskom na korjenove živaca (na razini križa) i sakroileitisom (na razini zdjelice), može se prezentirati bolovima koji se šire prema nozi. U prvom slučaju javlja se ispad osjeta i motorike u području koji inervira pritisnuti živac, a u drugom mukla bol koja se spušta i do pete. Oštećenje paralumbalne muskulature, zbog donjeg hvatišta mišića na bedrenoj kosti, često se previdi kao uzrok križobolje.
Arterijske smetnje, suženje krvnih žila s nedostatnim protokom na razini donjeg dijela trbuha i zdjelice, uzrokovat će intermitentnu klaudikaciju u nogama, tj. bol koja se javlja u listu tijekom hoda nakon određene metraže. U tom slučaju godi kratka stanka, kad i tegobe prestaju.
Poremećaji unutarnjih organa genitouretralnog i probavnog sustava, smještenih nisko u trbuhu i zdjelici, te oštećenje struktura u retroperitonealnom prostoru (prednji dio uz lumbalnu kralježnicu – „iza trbuha“) mogu izazivati prenesenu bol u nozi, uz poremećaj hoda. U tom slučaju prisutni su i neki od općih simptoma (povišena temperatura, umor, gubitak tjelesne težine...) i specifičnih, poput smetnji mokrenja, kad je riječ o prostatisu ili bolnom trbuhu kod apendicitisa koji je nisko smješten. Specifični testovi za provokaciju boli u nozi su negativni.
Prenesena bol u nogama može biti uzrokovana i oštećenjima u centralnom živćanom sustavu. Osobe nakon preboljelog moždanog udara mogu osjećati bolne senzacije (žarenje, pečenje, trnci...) u nozi i ruci, zbog razvoja centralne neuropatske boli. Iako klinički objektiviziramo bolne točke i triger točke na nogama, sve se više govori o prenesenoj boli u fibromialgiji i miofascijalnom sindromu uzrokovane poremećajem na razini mozga.
Psihogena bol je somatoformni poremećaj vezan uz postojeću psihičku bolest. Bolne senzacije ne prate određene obrasce, što se može dokazati obradom i testovima za simulante. Dodatno testiranje je nužno, zbog mogućega popratnog oboljenja. Kliničke slike katkad su impresivne, poput kljenuti stopala.

Izvor: Vaše Zdravlje br. 83 (travanj/ svibanj 2012.)
Autor: Vedrana Mužić, dr. med., FEBPM, spec. Fizikalne medicine i rehabilitacije
 

Povratak na blog