Kašalj je po statistikama peti najčešći simptom i razlog posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite. Najčešći uzrok kašlja je akutna respiracijska infekcija, bilo u gornjem dišnom sustavu (nosu, sinusima, ždrijelu) ili u donjem dišnom sustavu (bronhi, pluća). Među uzročnicima dominiraju virusi, a kašalj izazvan takvim uzročnicima traje 7 do 14 dana.
Kašalj nastaje naglim skupljanjem prsne šupljine, što rezultira nasilnim oslobađanjem zraka iz pluća, popraćenim zvučnim fenomenima. Različiti podražaji (virusi, alergeni i sl.) uzrokuju refleks kašlja. On počinje dubokim udahom, zatvaranjem glotisa (hrskavica između jednjaka i dušnika na bazi jezika), stezanjem dišnih mišića, pri čemu tlak u prsnom košu poraste i do 300 mmHg. Nakon otvaranja glotisa zrak prolazi kroz dušnik brzinom do 480 km/h, što se čuje kao eksplozivan izdah-kašalj.
Kašalj se razlikuje prema nastanku, kao akutni, naglo nastao iz punog zdravlja, ili kronični, dugotrajni, koji traje dulje od dva mjeseca. Također se razlikuje prema kvaliteti, kao suhi, nadražajni ili produktivni s iskašljavanjem sekreta. Ovisno o boji iskašljanog sekreta i/ili količini sekreta ponekad se može pretpostaviti o kakvoj je bolesti riječ.
Kašalj može biti rijedak, čest, trajan, najobičnije kašljucanje, ali i naporan, grčevit kašalj u napadajima. Ako je kašalj čest i tvrdokoran, jako umara pacijenta, jer pokreće mnoge grupe mišića (grudni koš, trbušne mišiće, ošit, mišiće dna zdjelice), te zahtijeva pojačanu potrošnju kisika i energije potrebne za rad drugih organskih sustava. Time ometa odmor i san, smanjuje apetit i obara otpornost cijelog organizma, pa tijelo postaje podložno drugim bolestima, od kojih bi se inače možebitno obranilo.
Najčešće vrste kašlja su:
Laringelani kašalj (kašalj iz grla) se javlja iznenadnim napadima, po karakteru je zaglušujući i bez iskašljaja, pri kojem bolesnik obično nema vremena udahnuti što može izazvati vrtoglavicu), često prati upalu i nadražaj u grlu. Obično bolesnik sam kaže da se kašalj javi nakon osjećaja škakljanja u grlu. Prate ga najčešće simptomi upale ždrijela.
Trahealni kašalj (kašalj iz dušnika) je kašalj po karakteru sličan prethodnome, uz prizvuke „laveža“. Prate ga prilično jaki bolovi iza prsne kosti. Javlja se kod upale dušnika (traheje). U početku je, dok traju bolovi, suh, a slijedi iskašljavanje, obično gustoga, krpičastog sekreta.
Kašalj kod bronhitisa je kašalj koji se javlja kod akutnog bronhitisa i obično nema prethodno navedenih simptoma. Traje stalno, bez karakterističnih napada. U početku je suh i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti proziran, što obično karakterizira virusne infekcije ili je, pak, žućkast do zelenkast, što je znak da je nastupila bakterijska infekcija.
Astmatski kašalj se javlja kod opstruktivnih bolesti pluća (npr. astme). Obično je nadražajan, a kod blažih oblika bolesti potiče ga dubok udah, udisanje hladnog zraka, smijanje. Nakon napada kašlja obično se u plućima osjeti otežan izdah i sviranje u prsima.
Pušački kašalj je onaj karakterističan za pušače. Višegodišnje udisanje dima iz dvadesetak cigareta dnevno nužno vodi bronhitisu, jer tvari iz cigarete uništavaju stanice koje prekrivaju dišne putove tako da se sluz ne može normalno lučiti. Kašalj i izbacivanje sluzi simptomi su bronhitisa, no bolesniku se ne smiju davati sredstva za smirenje kašlja, jer je kašalj mehanizam koji pomaže bronhima da se oslobode viška nagomilane sluzi. Ne treba zaboraviti da su u opasnosti i takozvani „pasivni“ pušači – posebice djeca. Iako sami ne puše, udišu „ostatak“ duhanskog dima u prostoru. Roditelji koji puše tako izlažu i svoju djecu opasnosti od bronhitisa i bronhalne astme, ali i drugih bolesti dišnog sustava. Najbolji lijek, koji pomaže i općem poboljšanju zdravlja je odbacivanje cigareta. Dokazano je da su već tijekom prvih tjedana nakon prestanka pušenja simptomi kroničnog bronhitisa znatno blaži.
Izvor:http://farmakon.info/index.php?option=com_content&task=view&id=69&Itemid=80
Izvor fotgrafije: http://www.covermagazin.com/zanimljivost.php?NID=601