Blog

Jesenski plodovi za očuvanje zdravlja

Jesenski plodovi za očuvanje zdravlja

11.11.2014.

Jedan od najupečatljivijih znakova jeseni su zasigurno plodovi prirode u jarkim i toplim bojama. Upravo su u tim bojama sadržani brojni razlozi zdravstvenih prednosti jesenjih plodova. Šarenilo boja zapravo predstavlja bogatstvo fitokemikalija.

Pojam fitokemikalije obuhvaća stotine, a možda i tisuće, biološki aktivnih, nenutritivnih kemikalija pronađenih u biljkama. Fitokemikalije su često biljni pigmenti, odnosno nosioci boje voća ili povrća. Mnoge fitokemikalije imaju pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Redovit unos hrane bogate antioksidansima (voće , povrće i cjelovite žitarice) djeluje pozitivno na zdravlje.

Voće i povrće te cjelovite žitarice sadrže na stotine antioksidansa – vitamina i fitokemikalija – koji često djeluju sinergistički. Pri odabiru voća i povrća valja odabrati raznovrsne i raznobojne plodove jer ćemo samo tako osigurati različite fitokemikalije koje posjeduju raznovrsna korisna djelovanja u organizmu.

Donosimo vam listu jesenskih plodova koji predstavljaju riznicu vrijednih nutrijenata i fitokemikalija:

Kivi izvorno potječe s Novog Zelanda, a dobio je ime po ptici koja živi u tim krajevima. Kivi se danas uzgaja na Mediteranu, te u Južnoj Africi, Americi i Rusiji. Predstavlja pravu riznicu vitamina C, a samo jedan plod sadrži 120% preporučene dnevne količine tog važnog vitamina. Energetska vrijednost kivija je niska te se kao takav smatra dijetnom namirnicom. Kivi se preporučuje svakome, a posebice osobama s oslabljenim imunosnim sustavom te povišenim krvnim tlakom.

Mandarina je član znamenite porodice agruma, te sadrži brojne tvari koje pomažu u obrani od bolesti. Nije slučajno što ovo voće dozrijeva upravo u doba kad se bude prehlade i viroze, te je preporučljivo posegnuti za mandarinama u svrhu prevencije ovih nevolja. Naime, vitamin C iz mandarine bolje će se apsorbirati i njegova će učinkovitost biti veća zbog udjela bioflavonioda koji potpomažu djelovanje vitamina C. Vitamin A dobivamo iz mandarina u obliku beta-karotena, koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Poznata uloga vitamina A je očuvanje zdravih sluznica i kože – prve linije obrane od virusa i bakterija. Mandarina je odlična poslastica za sladokusce koja ne ugrožava njihovu liniju.

Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na prostorima Mediterana i Azije. Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Razlikuju se od ostalih orašastih plodova zbog nižeg udjela masti i visokog udjela škroba te imaju posebnu teksturu i sladak, blag okus. Po nutritivnom sastavu slični su smeđoj riži, a odličan su izvor elemenata u tragovima (minerala koji su nam potrebni u vrlo malim količinama). Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6 te dobar izvor kalija i folne kiseline.

Smatra se da orasi izvorno potječu iz Perzije, a sade se od drevnih vremena širom cijeloga svijeta. U svom sastavu imaju veliku količinu masti, te su stoga svojevrsne energetske bombe. Svakako valja istaknuti da su masti koje sadrže orasi uglavnom višestruko nezasićene, dakle radi se o onim mastima koje su poželjne u prehrani čovjeka današnjice. Naime, tijekom proteklih stotinjak godina, tzv. trend zapadnjačke prehrane zanemario je unos ovih vrijednih masnoća. Smatra se da je ovaj obrat u prehrani prouzročio povećanu učestalost kardiovaskularnih bolesti. Ipak, prilikom konzumacije oraha, pripazite da vaš ukupni energetski unos ne bude izrazito povišen i „uštedite“ na drugim namirnicama (zasićenim masnoćama).

Grožđe se pojavljuje još u grčkoj i rimskoj mitologiji, s naglaskom na opojnim svojstvima vina. Osim što je vrijedna sirovina za opojno vino, grožđe je i ukusna namirnica tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci. Sadrži obilje flavonoida koji su nosioci boje ovoga voća, a zaslužni su za cijeli niz povoljnih utjecaja za zdravlje čovjeka, posebice za očuvanje kardiovaskularnog sustava. Važan mineral kojeg nalazimo u grožđu je bor, a adekvatna količina bora važna je za očuvanje zdravih kosti.

Kukuruz je nutritivno vrijedna namirnica koja pritom ne opterećuje organizam suvišnim kalorijama budući da u jednom klipu prosječne veličine sadrži 80-100 kcal. Kukuruz je svjež i sladak, bogat ugljikohidratima i siromašan mastima te stoga predstavlja izvor brzo raspoložive energije. Masti koje prevladavaju u kukuruzu su višestruko i jednostruko nezasićene. Kukuruz je vrlo dobar izvor vitamina (posebno vitamina B1) te je dobar izvor mnogih drugih vitamina i minerala, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij. Bogatstvo prehrambenih vlakana čini ovu namirnicu posebno vrijednom.

Jabuke su često sinonim jeseni. Stablo ovog mirisnog ploda potječe iz istočne Europe i jugozapadne Azije, odakle se proširilo pa cijelom svijetu te nam je danas na tržištu dostupno više od 7.000 vrsta. Stara izreka da nas jedna jabuka na dan drži podalje od liječnika nije tek dio folklora. Prema istraživanjima, jabuka je izrazito zdrava namirnica koja sadrži vrijedne tvari – prehrambena vlakna, flavonoide, vitamine i voćni sećer fruktozu. Jedna jabuka srednje veličine osigurava 3 grama vlakana, što je više od 10% preporučenog dnevnog unosa. Čak i bez kore, jabuka srednje veličine sadrži 2,7 g vlakana. Zbog raznolikog sadržaja vlakana, jabuka posjeduje brojna povoljna svojstva. Svakodnevno konzumiranje jabuka pomaže pri snižavanju povišene razine kolesterola, detoksikaciji, štiti od pojave malignih bolesti te pospješuje probavu.

 

Izvor korišten prilikom izrade članka: http://www.adiva.hr/top-7-jesenskih-plodova.aspx

Povratak na blog