Blog

Jesen i sezona prehlada

Jesen i sezona prehlada

28.10.2014.

Nakon dugog razdoblja iznimno visokih ljetnih temperatura, konačno nam je stigla i jesen praćena kišom, niskim temperaturama kao i većim temperaturnim razlikama između dnevnih i noćnih vrijednosti.

S dolaskom jeseni, stigle su nam i bolesti koje su najčešći razlog izostanka s posla ili škole; najčešći povod odlaska liječniku i najčešći razlog za često neopravdano uzimanje antibiotika poput akutnih infekcija gornjeg dijela dišnog sustava.

Kada govorimo o prirodnoj otpornosti organizma, ona je znatno smanjena uz niske temperature, a time je i povećana sklonost akutnim infekcijama gornjeg dijela dišnog sustava. Većoj učestalosti obolijevanja doprinosi i duži boravak većeg broja ljudi u zatvorenim, nedovoljno provjetrenim prostorijama sa suhim i toplim zrakom kao što su npr. dječji vrtići, škole, radna mjesta, kina, sredstva javnog prijevoza i sl.

Akutne infekcije gornjeg dijela dišnog sustava ili akutne respiratorne infekcije (ARI), su najučestalije bolesti čovjeka. Djeca obolijevaju češće (4 do 7 puta godišnje) dok odrasle osobe obolijevaju u prosjeku 3 do 5 puta godišnje. Djeca koja borave u dječjim vrtićima imaju najveću učestalost bolesti- čak više od 10 puta godišnje. Razlog veće učestalosti prehlade kod djece su nedovoljna razvijenost imunosnog sustava kao i izloženost različitim mikroorganizmima u kontaktu s drugom djecom u vrtiću i školi. Poznato je naime, da postoji više od 500 antigeno različitih tipova i podtipova mikroorganizama koji mogu uzrokovati spomenute bolesti.

Osnovni razlozi tako velike učestalosti su:
• način prijenosa infekcije kapljičnim putem i kontaktom (dodirom)
• građa dišnog sustava čovjeka kao vrlo otvorenog organizma
• postojanja velikog broja uzročnika bolesti
• nedostatna i teška prevencija bolesti
• ograničene mogućnosti liječenja

Kada govorimo o uzročnicima akutnih infekcija, oni mogu biti virusi i bakterije. Blage infekcije gornjega dijela dišnog sustava u oko 90 posto slučajeva najučestalije uzrokuju virusi. Poznato je više od 200 vrsta virusa koji izazivaju simptome prehlade. Najčešće su to rinovirusi, reovirusi, koronavirusi, virusi parainflunce i drugi manje virulentni virusi koji izazivaju običnu prehladu. Ostali virulentniji respiratorni virusi izazivaju febrilni respiratorni katar, dok virusi influence tip A i B izazivaju gripu.

Dok virusi izazivaju običnu prehladu, febrilni respiratorni katar i gripu, bakterije češće uzrokuju upale uha, sinusa i grla primarno ili kao bakterijsku superinfekciju nakon prethodno preboljele virusne bolesti (upala uha, upala sinusa i streptokokna upala grla).

Obična prehlada najčešće prolazi bez povišene tjelesne temperature i općih simptoma. Bolesnik se žali na hunjavicu i konjunktivitis (upalu očne spojnice). Komplikacije se rijetko razvijaju, a liječenje treba biti usmjereno na otklanjanje simptoma bolesti.

Febrilni respiratorni katar karakterizira povišena tjelesna temperatura i prisutnost općih simptoma. Uz hunjavicu i konjunktivitis prisutni su i ostali respiratorni simptomi: kašalj, grlobolja i promuklost. Liječenje febrilnog raspiratornog katara bez komplikacija je simptomatsko, a u slučaju razvoja komplikacija kao što su upala uha i upala sinusa primjenjuju se i antibiotici. Gripa (influenca) je znatno ozbiljnija bolest gornjeg dijela dišnog sustava uzrokovana virusima gripe koja se pojavljuje svake godine (sezonska gripa).

Primjena antibiotika u liječenju akutnih nekompliciranih virusnih infekcija dišnog sustava je neopravdana. Antibiotici se primjenjuju u liječenju komplikacija virusnih infekcija (sinusitisi i otitisi) i u liječenju streptokokne angine.

 

Izvor korišten prilikom izrade članka : http://www.adiva.hr/jesen-i-infekcije-gornjeg-dijela-disnog-sustava.aspx
Izvor fotografije: http://www.vouchercodes.co.uk/most-wanted/how-to-avoid-a-cold-this-autumn-23398.html

Povratak na blog