Blog

Hoće li država imati koristi i od zdravstvenog turizma?

Hoće li država imati koristi i od zdravstvenog turizma?

18.05.2012.

Ulazak u EU Hrvatskoj otvara iznimne mogućnosti za snažan razvoj zdravstvenog turizma. Za takvo poslovanje zanimanje već pokazuju inozemni investitori, što bi svakako trebalo iskoristiti, istaknuto je nedavno iz Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK. S time se slaže i niz stručnjaka i poduzetnika iz te branše s velikim međunarodnim iskustvom. Zdravstveni je turizam vrlo dohodovna djelatnost, a donosi i razvoj pratećih djelatnosti. Odlični su potencijali u stomatologiji, rehabilitaciji, njezi starijih, pojedinim kirurškim zahvatima i modernoj dijagnostici. Pitanje je samo uređenja, odnosno tko će sve imati koristi od te gospodarske šanse. Koristi će, naravno, imati vlasnici privatnih medicinskih ustanova, farmaceutske tvrtke, pa i vlasnici nekretnina, apartmana na Jadranu, ali zakonskibi dobro bilo regulirati taj sustav da koristi ima i naše ukupno zdravstvo. Za iskorištavanje ponuđene nam šanse razvoja zdravstvenog turizma trebat će dosta toga pripremiti. Naime, u Hrvatskoj zakonski propisi još ne reguliraju zdravstveni turizam sveobuhvatno i precizno, pa primjerice nije jasan djelokrug rada zdravstvenih ustanova koje bi pridonijele njegovu razvoju. Usklađivanje rada zdravstvenih ustanova, kako su najavili iz Vlade, provest će se u sljedećih šest mjeseci. Sustav zdravstvenog osiguranja mora postati još transparentniji, informatiziraniji (ne samo iznutra nego informatizacija mora zahvatiti i vanjski, pacijentima vidljiv dio) i učinkovitiji. Procesi i brzina prilagodbe te transparentnost pojedinih odluka morat će se podići na još veću razinu. Stvaranje uvjeta za razvoj zdravstvenog turizma dobro bi bilo ugraditi u zdravstvenu reformu koja se provodi. Do sada je bila usmjerena najviše na snižavanje troškova za lijekove smanjenjem količine izdanih lijekova i snižavanjem njihove cijene. Smanjenjem troškova tog segmenta zdravstva troškovi za lijekove čine 19 posto ukupnih troškova zdravstva. Tako još nije dostignut međunarodni prosjek od 15 posto. Prije su troškovi iznosili 23 posto. Ukupno je tržište lijekova u nas gotovo pet milijardi kuna ili 1,5 posto BDP-a. Za lijekove se izdvaja više nego, na primjer, zajedno za visoko školstvo i znanost. Iako se u Hrvatskoj za lihjekove više izdvaha nego stoje prosjek u svijetu, potrošnja lijekova niža je za 20 do 26 posto nego u europskim zemljama, a cijene lijekova u prosjeku su 76 posto europskih cijena. Ekonomski gledano, nužna je brža reforma zdravstva jer ukupni troškovi tog sektora rastu brže od BDP-a, a unutar toga i troškovi za lijekove rastu brže od BDP-a. Unatoč pritisku na cijenu lijekova i smanjenje njihove potrošnje, imamo rast propisanih lijekova godišnje za 6 do 7 posto. Da u zdravstvenoj reformi još ima prostora za snižavanje cijene lijekova, pokazuju i dobri poslovni podaci naše farmaceutske industrije. Ona je već desetljećima okrenuta prema stranom tržištu, velik dio proizvodnje plasira i u EU, stoga će joj bescarinsko otvaranje tog tržišta dodatno pogodovati.


Business.hr-dnevna, 18.05.2012., Gorden Knezović

Povratak na blog